Kako su stari živili, delali i govorili, mlaži se domišljaju, a najmlaži neka - neka znaju.

Sjeverozapadna Istra

Istarski krajolici

Sjeverozapadna Istra područje je omeđeno rijekom Dragonjom na sjeveru i južnim padinama doline Mirne na jugu. Od sjeverozapadne istarske obale postupno se penje do Buja, a zatim se preko bujskog krasa nastavlja na valovite zaravni Momjana, Šterne i Završja. Gravitacijski centri područja bili su i jesu Umag i Buje: u njima je prevladavalo romansko stanovništvo i istromletački idiom.

Povijesno je ovo područje od srednjeg vijeka bilo dio Mletačke Istre, pa su se i ovdje odvijali procesi organizirane mletačke kolonizacije, no za razliku od jugozapadne Istre, na ovom je području bio značajan dotok doseljenika iz mletačke Terrafeferme (osobito vidljivo u toponimiji ovog kraja), što je imalo za posljedicu izmiješanost u ruralnim sredinama. Povrh toga, ovo područje graniči sa područjem slovenskih govora pomjanskog i dekanskog tipa, čime je ostvaren dvostruki jezični kontakt, a čiji su utjecaji vidljivi naročito u leksiku (posebice u momjanskom tipu). Inače su mjesni govori čakavsko-štokavski – kaštelirskog i bujskog tipa, a na krajnjoj istočnoj granici područja koriste se prijelazni govori s brojnim čakavsko-kajkavskim elementima (buzetski tip).

Istarski krajolici

Katastarske općine

Popis katastarskih općina koje pripadaju u ovo govorno područje

Brdo, Brtonigla, Buje, Čepić (Buje), Donja Mirna, Gradinje, Grožnjan, Kaštel, Kaštelir, Kostanjevica, Krasica, Kršete, Kuberton, Kučibreg, Livade, Lovrečica, Materada, Merišće, Momjan, Nova Vas (Novigrad), Novigrad, Petrovija, Savudrija, Šterna, Triban, Umag, Vižinada, Završje

Govorna područja

Saznajte više o govornim područjima Istre.

Jugozapadna Istra
Labinština
Liburnija
Žminjština i Pazinština
Sjeverozapadna Istra
Buzeština i Ćićarija
Istromletački