Kako su stari živili, delali i govorili, mlaži se domišljaju, a najmlaži neka - neka znaju.

Buzeština i Ćićarija

Istarski krajolici

Ovo područje je spoj dviju heterogenih zemljopisnih cjelina: plodne doline kroz koju protječe rijeka Mirna i kojom dominira utvrđeni Buzet, a na čijem je južnom rubu lanac utvrđenih brežuljaka (Hum, Roč, Sovinjak i Vrh), te masiva Ćićarije kao njezinim sjevernim rubom, koji se proteže u smjeru zapad-istok do prijevoja Poklon podno Učke. Područje je od srednjeg vijeka pripadalo prvo akvilejskim patrijarsima, a potom Mletačkoj Republici.

Hrvati su počeli naseljavati buzetsku kotlinu, okolne visove i Ćićariju, koju su istovremeno naseljavali i Slovenci, već u IX. stoljeću i miješali se sa starosjedilačkim romanskim žiteljima. No, doseljavanje je postalo intenzivno krajem XV. i početkom XVI. stoljeća, nakon turskih pustošenja, kad su mletačke vlasti započele organizirano naseljavanje Hrvata i žitelja romanskog podrijetla, Ćića, po kojima je masiv Ćićarije dobio i ime.

Istarski krajolici

Za razliku od brojnog hrvatskog življa, te malobrojne istrorumunjske jezgre i njihovi potomci nisu oblikovali definiranu etnografsku cjelinu i danas su se održali još samo u Žejanama. Zbog takvih povijesnih okolnosti i jezična je slika ovog područja vrlo šarolika: u buzetskoj kotlini mjesni su govori čakavsko-kajkavski - buzetskog tipa, dok su na Ćićariji prisutni čakavski, čakavsko kajkavski i štokavsko-čakavski odnosno štokavski mjesni govori te istroromunjski – ćićki – mjesni govor Žejana.

Katastarske općine

Popis katastarskih općina koje pripadaju u ovo govorno područje

Brgudac, Brkač, Buzet, Buzet-Stari grad, Črnica, Dane, Draguć, Hum, Jelovica, Lanišće, Marčenigla, Motovun, Mune, Oprtalj, Račice, Roč, Salež, Senj, Slum, Sovinjak, Sovišćina, Svi Sveti, Tibole, Trstenik, Vodice, Vrh, Zamask, Žejane, Zrenj, Zumesk

Govorna područja

Saznajte više o govornim područjima Istre.

Jugozapadna Istra
Labinština
Liburnija
Žminjština i Pazinština
Sjeverozapadna Istra
Buzeština i Ćićarija
Istromletački