Međunarodna godina jezika: prilog iz Istre
Daniel Načinović, Sajam ideja, Glas Istre, 26. veljače 2008.
Riječi se zamjenjuju, nadopunjuju, ali je ipak zorna i uhom dostupna činjenica da dijalekti u govoru prije pola stoljeća i danas daju drukčiju zvučnu sliku i da se velik broj pojmova i fraza preoblikuje, ali i gubi
Kaykavski, Chakavski i Shtokavski, hrvatski su dijalekti što ih, ispisane upravo ovakvim znakovima, grafemima, nalazimo na jednoj od najpoznatijih web stranica (www.ethnologue.com) koje se bave jezicima i dijalektima. Uz njih se ovdje koriste i znani nam dijalekti koje spomenuti www spominje kao: Istriot, Italian/Venetian i Istro-Romanian. »Shtokavski (ijekavski)«, objašnjava se, postao je »official dialect«, službeni dijalekt, standardizirani govor. Općenito, hrvatski jezik u domovini i svijetu, naznačuje Ethnologue, danas ima 6.214.643 govornika. Dojučer, na svijetu je bilo poznato 6.912 jezika, a tu je i 39.491 naziv dijalekata, odnosno različitih mjesnih govora. Dojučer, kažemo, jer pojedini »mali govori« gotovo danomice nestaju, a mogu se izgubiti i smrću jednog čovjeka kao što je dalmatski/veljotski iščeznuo kada je 1898. umro njegov posljednji govornik, Tone Udaina Burbur s otoka Krka.
Istarski čakavski govori, kao dio općega čakavskog područja, ne posjeduju preciznu statistiku, ali je poznato da nikad kao u posljednjih par desetljeća nije bilo toliko knjiga napisanih u raznim inačicama istročakavskog (većinom poezija). Ova se dijalekatska osobitost na svoj način ugrađuje u razne medije, s time što je najzastupljenija u popularnoj glazbi, posebice od šezdesetih godina naovamo kroz festival Melodije Istre i Kvarnera, druge festivale i kroz druge grane glazbenog izričaja (zborska pjesma, pjesme za djecu, etno, rock i sl.). Dijalekt sa svojim koloraturama specifičan je u pojedinim vrstama izričaja, posebice u komičnim ili satiričkim nijansama, u nostalgičnim preljevima, a gotovo je isključen iz izvanliterarne pisane komunikacije. S jedne je strane stilistički nezamjenljiv, a s druge nedovoljno gibak, kao u npr. »jezicima struka«.
Koliko je čakavski danas u Istri govorni jezik, jezik svakodnevice, teško je dobiti precizne odgovore; očigledno je da se u tom smjeru njegov obujam smanjuje i glavninom obuhvaća manje sredine, miješajući svoje izraze ili ih nadopunjujući s onima iz standarda («televizijskim«) ili s onima iz stranih jezika, osobito u informatici (engleski ili američki). Nekoji od sociolingvističkih pogleda (K. Cunnigan) objašnjavaju da je brza promjena unutar jezika i dijalekata danas brža nego ikada, i da je to dio uobičajenih procesa. Riječi se zamjenjuju, nadopunjuju, ali je ipak zorna i uhom dostupna činjenica da dijalekti u govoru prije pola stoljeća i danas daju drukčiju zvučnu sliku i da se velik broj pojmova i fraza preoblikuje, ali i gubi. Kada je o Istri riječ, što pak učiniti da se dio ove neprocjenjive baštine kao izraz identiteta dokumentacijski uščuva?
Evo, upravo je u tom okrilju uspostavljen rječnički forum, elektroničko sabirno mjesto u kojem se iz dana u dan popunjavaju rubrike novim i novim doprinosima! Istarski rječnik (www.istarski-rjecnik.com) pokrenut prije godinu dana ima 16.535 unesenih riječi, 144.494 po raznim – ne samo čakavskim – dijalektima i govorima. Dio je to projekta pulskog nakladnika C.A.S.H. – Histria Croatica u suradnji s Istarskom županijom, skupljačima narodnog blaga, jezikoslovcima te samim korisnicima! Govorna područja obuhvaćena su u vidu povijesno-demografskog (uz druge kriterije) prikaza pa se detaljnije zainteresirani upućuju na radove Gorana Filipija, Nelide Milani Kruljac, Darija Marušića i Srđe Orbanića. Primijenjena u svrhu elektroničke komunikacije, karta u tom smislu nije dijalektološka, na što autori i upućuju. Prikupljanje građe započeto je 2001. godine, istraživalo se na 121 punktu, uz 1.023 informatora.
Jučer predstavljen u našem listu, s imenima uglednih suradnika, godinu dana ima ovaj elektronički Istarski rječnik, a nedavno je na Osmom hrvatskom nacionalnom natječaju WEB Top 100 uvršten u popis stotinu najboljih; u kategoriji Znanost, obrazovanje, kultura i na listu deset najboljih!
Prisjećanjem na Ujevićeve stihove »U lipom jaziku di ča slaje zvoni«, ovdje na »ča« valja kliknuti mišem, čime se rastvara prostrana lepeza dijalekatskog areala Istre, gdje se susreću i ča i kaj i što i che. Projektu valja poželjeti ostvarenje frazarija Rječnika i tonske aplikacije u izgovoru; no, i to je u daljnjim planovima, vele u C.A.S.H-u, dok je upravo u izradi zasebni slikovni rječnik/leksikon biljnog i životinjskog svijeta na tlu Istre. Ne vjerujem da će proći dugo a da građa – knjiga je knjiga – iz elektroničkog uđe u knjižne formate. Kartuzijanska predanost poslu kroz vidokrug direktora naklade, Elma Cveka, te književno-jezičnih stručnjaka Josipa Bratulića i Srđe Orbanića, obećava nova iznenađenja.
Na području Europske zajednice, na teritoriju Eurolandije, danas 40 milijuna ljudi govori jezicima izvan onih službenih. Tekuća godina ovdje je proglašena Godinom međukulturalnog dijaloga, kao što je Generalna skupština UN-a isto razdoblje proglasila Međunarodnom godinom jezika. Najviše govornika u svijetu danas imaju kineski mandarinski (900 milijuna), a zatim engleski, hinduski, arapski, španjolski, ruski itd… U virtualnome svijetu, tj. na internetu, po korištenju stranica engleski zauzima čak 72 posto cyber-galaksije, a zatim slijede njemački, japanski, španjolski, francuski, talijanski, nizozemski i kineski.
Kakvi su općenito odnosi korištenja u primjeni dijalekata? Tko bi to znao! Tim više što neki pojmovnici dijalekta u svijetu uključuju govore neformalne svakodnevice, govore struka, »tajne« govore, idiome bez književne tradicije i sl. Skala dijalekatskog sinonima uključuje termine kao što su: dialect, vernacular, jargon, cant, argot, lingo, patois… Osim toga, moramo biti oprezni da govor koji bismo isprva svrstali u dijalekte iskaže tradiciju svoje jezične emancipacije, kao što to biva u napolitanskom, furlanskom ili katalonskom!
Elektronički Istarski rječnik, rekosmo, uz stručnu brigu stvaraju čitatelji! Registracija je besplatna. Mislite li da mu štošta nedostaje: ubacite svoju riječ! U protivnom, moglo bi se dogoditi da baš taj pojam na Sajmu ideja danas-sutra nestane.
